Rašković dr Vladimir, redovni profesor u penziji

Rođen je 1925. godine u Pocesju. Gimnaziju je završio u Raškoj.

Godine 1946. upućen je od Vlade SFRJ na studije u SSSR, gde je prvu godinu završio na Univerzitetu u Lenjingradu, i kao odličan student premešten na Moskovski Univerzitet na kome je završio drugu godinu i položio nekoliko ispita iz treće godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1949. godine.

Posle kraćeg rada u Sekretarijatu inostranih poslova, izabran je 1949. godine za asistenta na predmetu Osnovi marksizma-Lenjinizma odnosno Marksistrička sociologija. Završio je četiri semestra na Prirodno-matematičkom fakultetu, radi upotpunjavanja socioloških studija a istovremeno kao vanredni slušalac i Instituta društvenih nauka. Doktorat iz ekonomskih nauka položio je na Univerzitetu u Beogradu, a doktorat iz filozofije na Univerzitetu u Londonu.

Na stručnom usavršavanju boravio je u @enevi i Londonu.

Bio je angažovan za izvođenje nastave iz predmeta Sociologija, Osnovi nauke o društvu, Sociologija rada, Sociologija sela, Osnovi naučnog socijalizma na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Tehnološkom fakultetu u Beogradu, Ekonomskom fakultetu u titogradu, Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, Ekonomskom fakultetu u Nišu, Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, Fakultetu organizacionih nauka, Fakultetu za narodnu odbranu u Beogradu i Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu. Rukovodio je i kursom poslediplomskih studija iz oblasti opšte socioloških problema i sociologije rada i sociologije sela na Ekomskom fakulttu u Beogradu, a takođe je predavao na poslediplomskom kursu iz Sociologije rada na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, i Sociologije sela i Sociologije rada na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu.

Držao je predavanja iz sociologije rada na desetak univerziteta u Japanu (Tokyo, Osaka, Kyoto, Niigata, Saporo, i dr) i nekoliko vrhunskih kompanija širom Japana. Izučavao "tajne" uspeha Japana, učestvovao u naučnim projektima, ako npr. "Prosperitativniji razvoj Japana od SAD" i dr. Organizovao kurseve o Menaxmentu i "ljudskom faktoru" u zemlji prenoseći iskustva o uspesima Japana i njihovom privrednom i opštedruštvenom razvitku, kao primeru najbržeg razvoja u svetu. Prezentirao referate na internacionalnim skupovima u Japanu o viziji društva XX veka kroz prizmu razvitka nauke, robotike i humanizacije ljudskog rada, i dr. Držao je i nekoliko predavanja u Akademiji nauka u SSSR i na Univerzitetu u Lenjingradu, a takođe i na Univerzitetu u Londonu, Adis Abebi, u Harareu itd.

Član je je Internacionalne akademije za vrhunsku nauku Japana, Tokyo.

Odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima i Ordenom rada sa zlatnim vencem.

U penziji je od 1990. godine.

Važniji radovi

Sociologija (15 izdanja), Institut za ekonomska istraživanja, Beograd, 1987.

Sociologija rada, Institut za ekonomska istraživanja (9 izdanja), Beograd, 1987.

Sociologija sela, Ekonomski fakultet, 1986.

Drištveno samoupravljanje i raspodela prema radu u Jugoslaviji, Sociološki institut, Beograd, 1967.

Mirko i makro sociološke strukture, Beograd, 1967.

Međusobna uslovljenost, zavisnost i dijalektička povezanost odnosa geografske sredine i ljudskog društva, doktroska disertacija, Beograd, 1955.

Raspodela prema radu (sociološki problemi), Sociološki insititut, Beograd, 1967.

A study of Worker a Self-Management and SER in process of njork, London, 1978.

Osnovi sociologije, Savremena administracija, Beograd, 1962.

Osnovi društvenih nauka, Filozofski fakultet, Novi Sad, 1960-61.

Savremeno društvo, Zavod za izdavanje, udžbenika, Beograd, 1964.

O revoluciji i klasama, "Rad", Beograd, 1957.

Marksističko učenje o revoluciji, Rad, Beograd, 1956.

O društvenim revolucijama i klasnim odnosima, Rad, Beograd, 1976.

O klasama, klasnim odnosima i klasnoj borbi, Rad, Beograd, 1975.

Teorijske osnove raspodele prema radu, Rad, Beograd, 1977.

Etika oslobođenog rada i slobode rada, Zbornik radova, koautor, Univerzitetski komitet SKS, Beograd, 1965.

Osnovi sociologije, koautor, Zavod za izdavanje udžbenike SR Srbije, Beograd, 1962.

Osnovni oblici participacije radnika u upravljanju proizvodnjom danas u svetu, Socilogija rada, Zbornik radova, Beograd, 1973.

Sociološko-ekonomski problemi aplikacije načela raspodele prema radu, Sociologija rada, Zbornik radova, Beograd, 1973.

Članci i referati

Sociloške osobenosti svojinskih odnosa određenih sistemom raspoedele u uslovima radničkog samoupravljanja, Simpozijum o društvenoj svojini, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1965.

V.I. Lenjin: O pojmovima određenosti klasa i klasnih odnosa, Simpozijum o Lenjinu: @ivot i delo, SANU, Beograd, 1974.

Međuzavisnost sociološko-ekonosmkih odnosa i geografske sredine s posebnim osvrtom na SR Srbiju, Naučni simpozijum "Čovek i životna sredina", SANU, Beograd, 1973.

Svetozar Marković o kalsnoj osnovi obrazovanja i vaspitanja, Simpzijum Svetozar Marković, život i delo, SANU, 1977.

Mesto sociologije u univerzitetstkoj nastavi, Stanje i problemi naše sociologije, Peto stručno savetovanje Jugoslovenskog udruženja za sociololgiju, Beograd, 1963.

Društveni odnosi i raspodela prema radu u radnim zajednicama, Referat na III susretu samoupravljača Jugoslavije, Crveni barjak, Kragujevac, 1971.

Obrazovanje kao organski deo i funkcija procesa proizvodnje i procesa rada, Jugoslovensko savetovanje o obrazovanju putem radija, Herceg Novi, 1974.

An account of the Workers Self-Government in Yugoslavia, Workers participation in Management, Wien, 1958.

Workers Managament in Yugoslavia: A Comment (CO-aut B.H i V.R) The jurnal of Politikal Economy, Universiti of Chikago Press Vol.LXII, 1959.