Adamović dr Ljubiša, redovni profesor u penziji

Rođen 1928. godine u Zemunu. Osnovnu školu i gimnaziju učio u Beogradu i Kikindi gde je i maturirao. Diplomirao na Novinarskoj i diplomatskoj visokoj školi u Beogradu. Poslediplomske studije iz ekonomskih nauka završio na Ohajo univerzitetu (SAD) gde je magistrirao 1958. Doktorirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1961.

Radno iskustvo započinje kao student u redakciji Tanjuga u Beogradu. Posle diplomiranja je zaposlen u redakciji "Ekonomske politike" na problematici svetske privrede i međunarodnih ekonomskih odnosa. Godine 1957. izabran je za asistenta u Institutu za međunarodnu politiku i privredu u Beogradu, a 1960. za naučnog saradnika. Po prelasku na Ekonomski fakultet u Beogradu, ostao je dugogodišnji naučni saradnik i savetnik ovog instituta. Kasnije prelazi u Institut ekonomskih nauka.

Godine 1960. izabran je za predavača Visoke škole političkih nauka u Beogradu, a 1961. za docenta gde predaje "Međunarodnu ekonomiju".

Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu počinje da radi 1963. kada je izabran za docenta; u zvanje vanrednog profesora izabran je 1967, a u zvanje redovnog profesora 1972. godine. Za šefa Katedre za međunarodne ekonomske odnose izabran je 1972. godine i na toj funkciji ostaje do odlaska u penziju, septembra 1994. godine.

Sada je profesor na Državnom univerzitetu Floride u Talahasiju (Florida, SAD).

Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu bio je izabran za prodekana za nastavu (1969-71). U više navrata bio je predsednik Komisije za poslediplomske studije i rukovodilac poslediplomskih studija na kursu "Međunarodna ekonomija".

Paralelno sa nastavom na Ekonomskom fakultetu u Beogradu na predmetu "Međunarodni ekonomski odnosi" bio je angažovan u uvođenje tog predmeta na redovnim i poslediplomskim studijama na nizu univerziteta u Jugoslaviji. Formirao je taj predmet i predavao ga na Ekonomskom fakultetu u Titogradu (Podgorici) i na Univerzitetu u Ljubljani (Visoka šola za politične vede, sociologijo in novinarstvo) kao i na ekonomskim fakultetima u Nišu, Kragujevcu, Skoplju, Sarajevu i Banja Luci.

Na poziv univerziteta iz SAD, držao je jednosemestralnu nastavu iz predmeta "Međunarodni ekonomski odnosi" i "Komparativni ekonomski sistemi" na nekoliko univerziteta: Florida State University (Tallahassee, Florida) 1962, 1974, 1978-80, 1984-92; Lehigh University (Bethelehem, Pennsylvania) 1963, 1968, 1973; Colgate University (Hamilton, Nenj York) 1981, Skidmore College (Saratoga Springs, Nenj York), 1982 Johns Hopkins University - Bologna Center (Bologna, Italy) 1972. Isto tako držao je predavanja na nizu inostranih univerziteta na ruskom, francuskom i engleskom jeziku, kao što su: Lomonosov (Moskva, SSSR), Institute of International Affairs (Nenj Delhi, India), University of Islamabad (Pakistan), Institute of Inernational Lanj and International Relations (Solun, Grčka), CESES (Milano, Italija), Instituto d'Affari Internazionali (Rim, Italija), Diplomatische Akademie (Beč, Austrija), Institute Solnjay de Sociologie (Brisel, Belgija), Universidada National de Mexico (Meksiko Siti). U Velikoj Britaniji držao je predavanja u: Royal Istitute of International Affairs Chatam-House (London), i na univerzitetima Cambridge i Oxford.

U SAD je održao predavanja na dvadesetak univerziteta, među kojima: MIT (Cambridge, Mass.), Harvard University (Boston, Mass.) Columbia (Nenj York), Case Western Reserve University (Cleveland, Ohio), UCLA, Berkley, Davis (California) itd.

Tokom svog školovanja i bavljenja profesijom bio je angažovan i u društveno-političkim i javnim aktivnostima.

Na Ekonomskom fakultetu je učestvovao i u van-nastavnim aktivnostima a u svojoj javnoj i društvenoj aktivnosti imao je niz funkcija i zaduženja van Ekonomskog fakulteta: Generalni sekretar Saveza udruženja univerzitetskih nastavnika i drugih naučnih radnika Jugoslavije, predsednik Komisije za međunarodnu saradnju Univerzitetske konferencije SK Beograda, član Saveta Međunarodnog centra za društvene nauke Beogradskog univerziteta, član Komisije za međunarodnu saradnju Univerziteta u Beogradu, predsednik Saveta Centra za sodelovanje z deželami v razvoju (Ljubljana).

Biran je u forume međunarodnih institucija: član Izvršnog komiteta Saveza za društvene nauke Mediterana, član Izvrnog komiteta Međuuniverzitetskog centra (u Dubrovniku), član direktorijuma Instituta za međunarodno pravo i privredni razvoj (Vašington, SAD); konsultant Konferencije UN za trgovinu i razvoj za pitanja međunarodne trgovine.

Učestvovao je u radu niza međunarodnih tela i organizacija: UN, specijalizovane agencije UN, regionalnih međunarodnih ekonomskih integracionih grupa (EEZ i SEV - bio je stalni predstavnik Jugoslavije u Komitetu SEV za naučna i tehnička istraživanja).

Bio je je predsednik izdavačkog saveta Novinsko-izdavačkog preduzeća "Kultura", kao i časopisa "Izvoz", član izdavačkog saveta Instituta za spoljnu trgovinu u Beogradu, član redakcije časopisa "Ekonomist", "Ekonomski anali" i "Poslovna politika". U ekonomskoj enciklopediji bio je urednik za "Svetsku privredu".

Intenzivno se bavi naučno istraživačkim radom, prvenstveno na problemima svetske privrede i međunarodnih ekonomskih odnosa što se reflektuje: u izboru u članstvo nekoliko naučnih institucija: za redovnog člana Naučnog društva Srbije izabran je 1970; za redovnog člana Naučnog društva ekonomista Jugoslavije. U 1991. izabran je za dopisnog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnost. Član je ASPEN instituta u Rimu 1985, profesor Evropskog centra za mir i razvoj pod okriljem Univerziteta Ujedinjenih nacija od 1990, redovni član American Association for Advancement of Slavic Studies.

Učešćem na brojnim međunarodnim kongresima i skupovima među kojima: Međunarodni kongres za kolektivnu ekonomiju (Rim 1963), Prvi kongres ekonomista Trećeg sveta (Alžir 1976), Evropska banka za obnovu i razvoj i tranzicija privreda istočno-evropskih zemalja (London 1991), Međunarodna konferencija o uvođenju konvertibilnih valuta u Istočnu Evropu (Beč 1991), Svetski kongres Udruženja za međunarodne studije (San Dijego 1996 i Toronto 1997) itd.

Profesor Lj. Adamović ima oko 300 bibliografskih jedinica (članci, eseji, prilozi u zbornicima, knjige). Godine 1988. dobio je Oktobarsku nagradu Beogradaa za knjigu "Integracija i dezintegracija svetske privrede".

Za svoju vrlo široku delatnost dobio je sledeća odlikovanja: predsednik SFRJ dodelio mu je Orden rada sa Srebrnim vencem (15. 3. 1968) i Orden rada sa Crvenom zastavom (31. 12. 1980). Savez ekonomista Srbije dodelio je Lj. Adamoviću zahvalnicu u znak priznanja za dugogodišnji uspešan rad u društvima i organima Savez ekonomista Srbije (1977), Savez ekonomista Jugoslavije dodelio mu je spomen zahvalnicu u znak posebnog priznanja za dugogodišnji rad u Redakcionom odboru časopisa "Ekonomist" (1978), Predsedništvo OOSSO Ekonomskog fakulteta dodelilo mu je zahvalnicu za saradnju i učešće u aktivnostima OOSSO (1978). Skupština grada Beograda dodelila je prof. Lj. Adamoviću Oktobarsku nagradu grada Beograda za najvrednije dostignuće u oblasti društvenh nauka u 1988 za delo "Integracija i dezintegracija svetske privrede". Ohio University Alumni Medal of Merit for Distinguished Achievement in the Field of Economics, 1985 (Medalja za zasluge bivših studenata univerziteta u Ohaju za ostvarenja u oblasti ekonomije. Zahvalnica kabineta guvernera Floride za doprinos razvoju akademske saradnje Jugoslavije i Floride

Važniji radovi

Međunarodni ekonomski odnosi - savremene tendencije, (devet dopunjenih i izmenjenih izdanja), Beograd, 1970, 395 str.

Teorija međunarodne trgovine, (osam izdanja), Beograd, 1973, 328 str.

Integracija i dezintegacija svetske privrede, (dva izdanja), Beograd, 1988, 229 str.

Savremeni međunarodni odnosi, Beograd, 1965.

Konferencija UN za trgovinu i razvoj, urednik i vodeći autor, Beograd, 1964.

Svetska proizvodnja i svetska trgovina, koautor, Beograd, 1960.

Jugoslavija i međunrodno ekonomsko okruženje, Beograd, 1983.

Društveno-ekonomski aspekti Mediterana i bezbednost SFRJ, Beograd 1981.

Jugoslavija i SEV (urednik i koautor), Beograd, 1985.

Evropsko zajedničko tržište i Jugoslavija (urednik i koautor), Beograd, 1988.

Ekonomski aspekti politike nesvrstanosti, urednik i koautor, Beograd, 1983, 278 str.

Economics of Non-alignment, Beograd, 1985, 334 str.

Američko-jugoslovenski ekonomski odnosi posle Drugog svetskog rata (sa J. R. Lampe i Russell B. Prickett), Beograd, 1990, 198 str.

Yugoslav-Aemrican Economic Relations since World War II (sa John R. Lampe i Russell B. Prickett, izdanje Duke University Press, Boulder, Colorado, USA) 1990, 250 str.

Beyond Yugoslavia, kourednik sa Sabrinom Ramet, Westvienj Press, 1995.